Jezik, jezik i samo jezik

Važnost poznavanja njemačkog jezika prilikom traženja posla

Na osnovu priča “starih” gastarbajtera dobije se dojam da nije važno poznavati strani jezik, u ovom slučaju njemački, za pronalaženje posla u njemačkoj.

Oni su došli s koferima, pronašli su pajdu koji im je pomogao da pronađu posao, te ih je pajdo upučivao na sve što su trebali raditi.

Šalu na stranu, u današnje vrijeme važnost znanja, poznavanja stranog jezika je ogromna prednost prilikom zapošljavanja. Ne samo da će vas poslodavac drugačije gledati, nego će vam davati i složenije poslove, a gdje će te u konačnici i prije zavrijediti veću plaću.

Na stranu poslovi kojeg svatko može obavljati. Ti poslovi su najmanje plaćeni, a teško da ćete u skorije vrijeme dobiti povećanje plaće, jer čistiti stanove i prati suđe može svatko na svijetu, naravno netko brže netko sporije, ali na kraju svatko odlazi sa radnog mjesta sa istom sumom novaca u đepu.

Zar to nije obeshrabrujuće, samo iz razloga što se nemožeš sporazumjeti, zapravo izraziti, manje si, ili isto plaćen kao i netko tko u stvari sada prvi puta vidi stroj za pranje podova, da se tako najlakše izrazim.

Na internetu i fejsu postoji sva sila videa i grupa koje skoro pa na dnevnoj bazi objavljuju lekcije iz njemačkog jezika. Čak sam primjetio, da je i google translator postao bolji u zadnje vrijeme, jer ti daje više opcija prijevoda za zadanu riječ. Dakle materijala ne nedostaje, samo je važna upornost.

A kad ste već u njemačkoj, najbolji način učenja je komunikacija sa domicilnim stanovništvom, jer samo tako se potvrđuje stečeno znanje.

Ja koristim ovaj internet prevoditelj za riječi koje nemam u riječniku iz 1980 g. donešenog od kuće.

https://dehr.dict.cc/

Google puno bolje prevodi s njemačkog na engleski, pa se koristim google page translatorom kad želim nešto lakše i razumljivije pročitati na njemačkom internetu.

https://translate.google.com/

Otvorim gornji google translator link i jednostavno cijelu web adresu njemačke stranice kopiram u okvir na lijevoj strani, te mi na desnoj strani google prevede stranicu na engleski i klikom na link čitam je na engleskom jeziku.

Kako je erupcija vulkana na drugom kraju zemljine kugle uvjetovala osnivanje jednog od najvećih narodnih festivala u njemačkoj

Cannstatter Volkfest, Bad Cannstatt

Godina bez sunca. Toga bi se trebali sjećati samo oni koji sad imaju 201 godinu. Moguće ?
Nemoguće.
1815 g. u Indoneziji na otoku Sumbawa, eruptirao je vulkan Tambora. To je jedna od najjačih erupcija vulkana u povijesti Zemlje. Vrh erupcije dosegao je visinu od 43 km, krupniji dijelovi pepela padali su sljedećih dva tjedna na zemlju, a finije čestice pepela ostale su u atmosferi i padale na zemlju sljedeće tri godine.
Kako je zabilježeno na svim kontinentima, ova erupcija je zaslužna za poremećaje temperatura u ljetno doba 1816 i 1817. U Sjevernoj Americi je u lipnju padao snijeg, zbog hladnoće u Britaniji je umirala stoka, u Irskoj su propadali usjevi krumpira zbog kiše,u Kini je od monsunskih kiša i poplava stanovništvo moralo napustiti dolinu rijeke Yangtze, a u Švicarskoj su se u ljetnim mjesecima na jezerima formirala ledene brane. U Europi je zbog pomanjkanja ljetnog uroda ponestalo hrane, te je na cijelom kontinentu vladala hladnoća i nestašica hrane.
Tih godina su u kraljevini Württemberg-u vladali nestašica i glad zbog neuobičajenih vremenskih neprilika, pa je kralj Wilhelm I odlučio osnovati poljoprivredno savjetovalište 1817 g., u svrhu poboljšanja proizvodnje poljoprivrednih proizvoda kako bi mogli utjecati na eventualne krize u nadolazećim vremenima. Istovremeno je odlučeno da će se prvi sajam poljoprivrednih proizvoda održavati dan poslije njegovog rođenja 28.09.1818.

Tog dana održan je prvi poljoprivredni sajam, a koji je posjetilo nevjerojatnih 30,000 posjetioca. Sam grad Cannstatt je tada imao 3000 stanovnika. Tih vremena sajam je trajao samo jedan dan, dok se vremenom vrijeme trajanje festivala produžilo na današnjih 16 dana.